Pojašnjenja i detaljan opis komponenata u fotonaponskom solarnom sistemu:
Fotonaponski solarni paneli:
Postoji vise vrsta fotonaponskih solarnih panela. Najcesci od njih su Mono kristalni, Polikristalni i Thin Film. Nama najzanimljivija podela je na monokritalne (monocrystalline) i polikristalne ( polycrystalline ) cijim cemo se detaljima pozabaviti u nastavku. U svim fotonaponskim solarnim panelima glavni sastojak je kristalni silicujm. Sto je silicijum cistiji i uvecem procentu, to je sposobnost absorcije suncevih zraka, odnosno sposobnost da se proizvede elektricna energija veca.
Monokristalni fotonaponski paneli:
Solarne ćelije izrađene su od monokristalnog slicijuma (mono-Si). Ono sto ih razlikuje od polikristalnih celija je njihova tamnija boja koja ukazuje na visoku čistoću silicijuma. Ujednacenost tamne boje ih takodje razlikuje od polikristalnih. Monokristalna celija dobija iz kalupa kruznog poprecnog preseka. Odsecanje ivica radi ekonomicnijeg slaganja daje im specifican izgled koji možete vidjeti na slici ispod:
Polikristalni fotonaponski paneli:
Prvi solarni paneli nabazi polikristalnog silicijuma, koji je takodje poznati i kao polisilicijumski (p-Si) ili multi-kristalnog silicijuma (mc-Si), pojavile su s e na trzistu jos 1982 godine. Za razliku od monokristalne solarne panele, polikristalni solarni paneli su jednostavniji za izradu i proces se sastoji od izlivanja slicijuma u kvadratni kalup, koji se zatim ohlade i izrežu u savršeno kvadratni oblik. Za razliku od monokristalnih celija razlikuju se i po boji. Njihova boja je svetlija a tekstura ne ujednacena poput kristala zaledjene vode kao na slici ispod:
Iz svega gore navedenog postavlja se pitanje: Koji su paneli bolji? Odgovor na ovo pitanje nije bas jednostavno dati iz razloga sto i polikristalni i monokristalni paneli imaju svoje prednosti i mane. Nabrojacemo neke od njih:
– Monokristalni paneli su nesto skuplji od polikristalnih jer kod proizvodnje polikristalnih panela nema otpada i opsecanja celija
– Monokristalni paneli su efikasniji od polikristalnih i po kvadratnom metru imaju vecu iskoriscenost odnosno ustanju su da proizvedu vise elektricne energije
– Monokristalni paneli za razliku od polikristalnih mogu imati problem u radu ako im se jedan deo pokrije (recimo nekom senkom od drveta ili susednog objekta ili prasine)
– Monokristalni paneli se zbog tamnije boje celija vise zagrevaju od polikristalnih, te im je tako zivotni vek nesto kraci . Neki strucnjaci kazu da je to skracenje radnog veka minimalno i zanemarljivo.
– Monokristalni paneli imaju duzi zivotni vek od polikristalnih panela.
Paneli koji se mogu naci na nasem trzistu su uglavnom 12V i 24V nazivnog napona sto svakako pise na nalepnici proizvodjaca na poledjini svakog panela. Ako kojim slucajem nemate nalepnicu ili su brojke na istoj izlizane, brojanjem celija mozete odrediti da li je nazivni napon vaseg panela 12V ili 24V. Jedna celija daje struju od oko 0.5V i sve su celije vezane na red tako se mnozenjem broja celija sa naponom celije dobija nazivni napon panela.
Fotonaponski solarni paneli se sastoje od odredjenog broja celija. U pocetku su te celije bile povezivane jednom trakom koja je povezivala celije. Ta traka naziva se BUSBAR i vremenom se broj busbarova povecavao. Standard kod nas su 3 busbar magistrale ali neki proizvodjaci u poslednje vreme prave panele sa 4 ili cak 5 busbarova. U principu sto je vise busbarova to je panel kvalitetniji i pouzdaniji jer ako je slucajno neka magistrala losijeg kvaliteta ili neujednacene strukture, ostale magistrale ce neometano raditi.
Kontroleri punjenja i praznjenja
Kontroleri u solarnom sistemu igraju najbitniju ulogu i imaju poseban zadatak da vode racuna o baterijama. Baterije su u solarnom sistemu najosetljiviji deo i najslabija karika jer su izlozene svakodnevnom punjenju i praznjenju a o cemu cemo govoriti u delu baterije solarnog sistema
Kontroler punjenja u solarnom sistemu igra jako vaznu ulogu. Kontroler ima dva zadatka i kao takav vazan je deo svakog solarnog sistema. Prvi zadatak kontrolera je da sacuva i ne dozvoli baterijama da se prepune iz razloga sto fotonaponski solarni paneli kad ima sunca prav struju bez prestanka. Usled neispravnosti ili nedostatka kontrolera baterije bi se nekontrolisano punile i vrlo brzo unistile.
Drugi zadatak podjednako vazan kao i prvi a to je da ne dozvoljava potrosacima da baterije duboko isprazne sto je jako stetno za baterije a ciji zivotni vek direktno zavisi od dubine praznjenja. Vise detalja mozete videti ovde. Kontroler pored ove dve primarne funkcije moze imati jos korisnih stvarcica kao sto je stabilisani izlaz od 5V, 12V koji su ograniceni na manje vrednosti struje ( do 3A ) kao i izlaz za vece potrosace koji u zavsnosti od deklarisane snage idu i do 60A bila na 12 ili 24V.
Kontroleri punjenja i praznjenja imaju visestruke zastite poput: slucajno izavanog kratkog spoja, preopterecenja, obrnutog polariteta i slicno. Solarni kontroleri ozbiljnijih proizvodjaca imaju pored gore navedenog i temperaturnu kompenzaciju napona punjenja baterije usled povisene ili snizene temperature u kojoj su baterije stacionirane. Buduci da se u ovom delu necemo baviti baterijama spomenucemo samo da je na nizim temperaturama potreban visi napon u V kako bi baterije bile pravilno dopunjavane. Na ovakvim kontrolerima postoji mesto na kome se prikljucuje temperaturna sonda ciji kraj treba biti blizu baterija.
Vecina kontrolera punjenja i praznjenja koja se danas nalaze na nasem trzistu imaju tzv “Auto sense” karakteristiku tj prepoznavanje napona sistema na osnovu prikljucenih baterija 12 ili 24 V. Vecina kontrolera poseduje LCD displej sa jasnim grafickim prikazom tako da uvek mozete jednostavno videti sve parametre punjneja ili prznjenja vaseg solarnog sistema. Glavna podela kontrolera je na PWM i MPPT tehnologiju. Više podataka o EPEVER proizvođaču kojeg zastupamo možete pronaći ovde.
Inverteri
Inverter kao sto mu samo ime kaze invertuje energiju akumuliranu u baterijama na 230V. Inverter je takodje vazan element u jednom solarnom sistemu jer pretvara DC napon sa baterija u AC napon. Inverteri se mogu podeliti na vise razlicitih vrsta i karakteristika i na nasem trzistu se zaista moze naci veliki broj razlicitih invertera. Inverteri manjih snaga obicno imaju DC napon od 12V i 24V dok inverteri vecih snaga ( preko 3000W ) zbog bolje efikasnosti imaju DC napon od 36V pa navise. Inverteri mogu biti Visokofrekfentni ili coperski i niskofrekfentni tj sa velikim transformatorom. Visokofrekfentni inverteri se mnogo vise greju i zahtevaju forsirano i konstantno hladjenje mos fetova i obicno imaju jako velike hladnjake. Konstantno hladjenje ventilatorima stvara buku sto se moze smatrati za manu. Prednosti i mane jednih i drugih su mnogobrojne ali spomenimo jednu od njih koja je dota bitna kod manjih sistema. Coperski inverteri trose do cetiri puta manje struje u stand – by modu nego transformatorski inverteri. Inverteri u zavisnosti od proizvodjaca mogu imati kontroler solarnog punjenja u sebi, punjac za punjenje iz mreze.
Jedna od glavnih podela invertera je i na: Sinusne i Modifikovane
Sinusni inverteri se odlikuju po tome sto imaju cistu sinusoidnu frekfenciju od 50 ili 60 Hz bez deformacija vrhova bez obzira na opterecenje. To u stvari znaci da inverter sa cistom sinusoidom karakteristikom ili u narodu poznatiji kao “Sinusni” inverter moze da pokrene bilo koji uredjaj koji je na inverter prikacen. Ovde se prvenstveno misli na potrosace koji u svom sklopu imaju motor ili kompresor kao sto su razni elektricni alat, frizideri, klima uredjaji i ostalo. Po pravilu su skuplji od modifikovanih invertera.
Modifikovani inverteri se odlikuju po tome sto im je sinusna frekfencija kvadratnog oblika te kao takvi ne mogu ( ili mogu sa podrhtavanjem ) da pokrecu uredjaje koji imaju motore u sebi. Modifikovani inverteri, bez problema mogu pokretati sve ostale elektricne uredjaje kao sto su kompjuteri, televizori, rasveta i drugo i po pravili su jeftiniji od sinusnih invertera.
Druga podela invertera je na: On grid i Off grid sisteme
On grid sistem je osmisljen tako da radi u sprezi sa mrezom elektrodistribucije i da sve viskove vraca u mrezu a kada je noc ili kada je proizvodnja mala, struju uzimam iz mreze. Ovakvi sistemi su potpuno automatizovani i mogu biti sa ili bez baterija u zavisnosti od proizvodjaca.
Off grid sistemi su potpuno nezavisni sitemi koji predstavljaju zaseban funkcionalan sistem i stalno se napajaju iz baterija.
Nosaci solarnih panela:
Nosaci solarnih panela izradjeni su od specijalog aluminijumskog profila koji je jednostavan za montazu i olaksava motazu panela do maksimuma. Klinovi na elementima su specijalno dimenzionisani i profilisani tako da savrseno ulezu u za to predvidjeni zleb, sto montazu cini jednostavnom i lakom. Sve komponente naseg proizvodjaca su jako jednostavne i kompatibilne jedna sa drugima
Produktivnost Solarnih panela zimi – Cinjenice:
U ovom delu pokusacemo da objasnimo kako stvari zaista stoje i kakav sistem zaista treba da bude, kao i sta od sistema mozete ocekivati. Jako je bitno shvatiti da je je efikasnost i upotreba fotonaponskih solarnih panela leti i zimi potpuno drugacija i neuporediva.
1.Upotreba solarnog sistema u zimskom periodu: Ulazne cinjence:
– Dan traje oko 9 sati,
– Dan vrlo cesto moze biti bez sunca, sa padavinama, maglom ili snegom.
– Sve olovne baterije bilo da su suve, gel ili sa tecnim elektrolitom imaju smanjeni kapacitet i potreban je veci napon da bi se baterije napunile.
Sistem cini:
– Solarni panel monokristalni od 200W na 24V
– Kontroler punjanja 24V – 30A
– Sinusni inverter 1000W na 24V
Uzecemo prosecan zimski dan. Sunca na nebu nema vec tri dana i solarni panel proizvodi oko 300mA tacno u podne.Inverter je ukljucen i u standby rezimu trosi ~300mA. Sistem je bukvalno na nuli. Nema pravih potrosaca. Sve sto panel napravi, inverter potrosi. Takodje dok je noc inverter i dalje trosi svojih 300mA a panel ne proizvodi nista.
Solarni paneli bilo da su monokristalni ili polikristalni nisu u u stanju da naprave ozbiljniju struju koja moze napuniti Vase baterije ispraznjenje tokom predhodne noci. Sistem jedva odrzava sam sebe, Prikljucivanje bilo kakvog potrosaca prazni baterije koje ako ni sledecih dana ne bude sunca idu sve dublje i dublje u praznjenje sto im ne prija. Potrebno je dopunjavanje baterija sa nekim dodatnim punjacem iz mreze ili nekog agregata. Pojacavanjem broja solarnih panela i vezivanjem u paralelu dobilo bi se jako malo i takva investicija je ne isplativa kad je dan kratak i bez sunca.
1.Solarni panel
Solarni panel kao proizvodjac elektricne energije moze biti monokristalni i polikristalni. Uopstena razlika izmenju momokristalnih i polikristalnih panela je da monokristalni kostaju nesto vise kao i to da oni prave vise struje po oblacnom vremenu dok polikristalni daju vise struje kada je suncano vreme tj u letnjem periodu.
2. Kontroler
Kontroler punjenja u solarnom sistemu igra jako vaznu ulogu. Kontroler ima dva zadatka i kao takav vazan je deo svakog solarnog sistema. Prvi zadatak kontrolera je da sacuva i ne dozvoli baterijama da se prepune.Drugi zadatak podjednako vazan kao i prvi je da ne dozvoljava potrosacima da baterije duboko isprazne sto je jako stetno za baterije a ciji zivotni vek direktno zavisi od dubine praznjenja. Kontroler pored ove dve primarne funkcije moze imati jos korisnih stvarcica kao sto je stabilisani izlaz od 5V za dopunu mobilnih telefona ili tableta, ili izlaz od 12V. Treba imati na umu da su ovi izlazi ograniceni na manje vrednosti struje ( do 3A ) kao i izlaz za vece potrosace koji u zavsnosti od deklarisane snage idu i do 60A bila na 12 ili 24V.
3. Inverter
Inverter je uredjaj koji konvertuje DC struju iz baterija u AC struju koja je potrebna za napajnje uredjaja u domacinstvu. Inverteri mogu biti razlicitih snaga, od svega 100W pa do 8000W pa i vise. DC napon iz baterija moze biti od 12V pa do 96V i vise, a AC napon moze biti 230V pa cak i 380V, postoje mnogobrojna hibridna resenja koja rade paralelno i sa panelima i sa gradskom mrezom, prebacivajuci automatski potrosace na jednu ili drugu mrezu. Jedna od glavnih podela invertera je na invertere sa modifikovanim sinusom i na invertere sa pravom sinudoidnom karakteristikom struje. Razlika je naravno u ceni i za kucne uredjaje poput kompjutera, led sijalica, televizora i ostalih uredjaja koji nemaju u sebi kompresore ili motore, inverteri sa modifikovanim sinusom su vise nego dovoljni. Ako je potrebno da inverter pokrece frizider, klima uredjaj ili pumpu za navodnjavanje, iskljucivo inverter sa cistom sinusoidnom karakteristikom dolazi u obzir. Vazno je napomenuti da se inverter UVEK i ISKLJUCIVO povezuje na baterije i NIKAKO i NIKADA na kontroler.
Povezivanje invertera a baterije treba uraditi sa sto kracim i sto debljim kablovima a kontakti moraju biti cvrsti i cisti kako ne bi doslo do zagrevanja. U nasoj ponudi mozete pronaci takozvane off-grid invertere sa cistom sinusnom karakteristikom. Ponudu mozete pogledati ovde.
4. DC Osigurači
U svakom elektronskom sklopu, pa i u solarnom sistemu, nije loše imati osigurač. Kao što mu i samo ime govori, on je tu da nešto osigura odnosno sačuva od kvara tj loma. Iako solarni sitem može da radi bez osigurača, nije na odmet imati ih u sistemu. U ovom delu teksta govorimo o DC osiguračima jednog jednostavnog solarnog sistema a ne od AC osiguračima. Na početku se javlja jedno naizgled prosto pitanje: Gde je potrebno i najbolje staviti osigurač i koje snage on treba biti? U daljem tekstu opisaćemo potrebe za istim kao i da li se stavljaju na poziciju 1 ili poziciju 2 na slici niže.
Osigurač na poziciji 1 na slici:
Ovaj osigurač treba da bude za DC struju snage nešto veće od maksimalne struje koju panel proizvodi u najboljim uslovima. Konkretno, polikristalni panel od 12V snage 160W u najboljem slučaju proizvodi 9A. Osigurač koji treba staviti na ovo mesto na +provodnik treba da bude od 10-20A i on nam služi da sačuva kontroler usled havarije na panelu. Havarija može nastati usled mehaničkog oštećenja, elektrostatičkog pražnjenja, prespojavanja žica, spajanja bus barova ćelija usled loma ili nečeg trećeg. Osigurac će usled havarije prekinuti strujno kolo i sačuvati ostatak sistema od oštećenja usled havarije.
Osigurač na poziciji 2 na slici:
Ovaj osigurač treba da bude za DC struju snage nešto veće od maksimalne struje koju svi paneli u sistemu proizvode u najboljim uslovima. Konkretno, polikristalni panel od 12V snage 160W u najboljem slučaju proizvodi 9A. Dva paralelno vezana panela od 12V 160W proizvode 18A, a tri panela od 12V 160W čak 27A. Panele paralelno vezujemo pomoću konektora MC4 2T za paraleleno vezivanje dva panela. Osigurač koji treba staviti na mesto br.2 sa slike, na +provodnik treba da bude od 20-30A za oba slučaja (bilo da imamo dva ili 3 panela od 12V 160W), i on nam služi da sačuva kontroler i panel od povratne struje usled kratkog spoja na bateriji ili baterijama, prespojavanja provodnika ili nečeg treceg. Osigurač će usled havarije prekinuti strujno kolo i sačuvati ostatak sistema od oštećenja.